Predstavnice grupe građana Zajedno za Suđurađ Marija Goravica i Dobrina Goravica uz podršku Davora Ljubičića, održale su danas konferenciju za novinare kako bi iznijele svoju zabrinutost UPU-om Suđurađ koji je javnosti predstavljen početkom prosinca 2020. godine. Mještanke Suđurđa smatraju da ovim prijedlogom problemi nisu riješeni, već da su se raspirili. Kao glavne zamjerke istaknule su planiranje novih vezova, smještaj parkinga i trafostanice u zoni ljetnikovca, te proširanje građevinskog područja s osam na dvadeset hektara.
„Zabrinuti smo zbog nekoliko potencijalnih problema koji bi mogli proizaći iz predstavljenog Plana vezanih uz samo naselje. Umjesto da Plan probleme riješi on ih samo potpiruje i stvara nove probleme. Definirali smo tri glavna problema. Prvi je rješenje akvatorija Suđurađ, uz koji su nam predložena dva rješenje. Oba predviđaju 49 novih vezova, a planira se sezonska nautička marina i pumpa, koja će se vrlo vjerojatno ovim planom i izbaciti, ali bolje spriječiti nego liječiti. Planira se i betonizacija obalnog pojasa južnog dijela naselja, dakle same uvale. Po našim proračunima to je 50 posto obalnog pojasa. Naša vala je izuzetno mala. Smatramo da će se dogoditi negativni utjecaji po kulturnu baštinu, a ja osobno kulturnu bašinu Suđurđa izjednačavam s Dubrovnikom. Nastat će i ekološki problemi, a zbog same veličine uvale smatramo da će dodatni vezovi dovesti do dodatnog prometnog zagušenja. Gubimo otočni identitet i postajemo betonizirana sredina“, kazala je Marija Goravica.
Dobrina Goravica kazala je kako su zabrinuti i zbog toga što novi UPU predviđa proširivanje područja namijenjenog mješovitom tipu izgradnji za 200 posto.
„Na javnoj raspravi smo saznali da se planira proširenje građevinskog područja s 8 hektara na 20 hektara. Razvoj mjesta se stavlja u službu apartmanizacije i betonizacije. Tako se uništavaju osobine mjesta koje čine Suđurađ jedinstvenim. Ovakav pristup planiranju nije utemeljen niti na demografskoj slici niti na stvarnim potrebama mještana Suđurđa za održivim razvojem. Ovakav model razvoja prijeti zatiranjem svih kulturno-povijesnim osobina naselja zbog kojih ljudi dolaze u Suđurađ. UPU-u nedostaje vizija mjesta koja bi bila utemeljen na potrebama stanovnika. Promijene koje se planiraju, a koje uključuju proširivanje povijesne ceste od ljetnikovca do crkve sv. Duha, neprimjerno uređivanje place, ucrtavanje trafostanice unutar ljetnikovca ili planiranje izgradnje parkinga pokraj ljetnikovca koji je zaštićeno kulturno nasljeđe predstavljaju grubo zatiranje samog tkiva Suđurđa. S takvim promjenama i planom razvoja smo zabrinuti“ kazala je Dobrina Goravica dok je Marija Goravica dodala kako se nada da će gradska vlast prepoznati upućene primjedbe te da će sastaviti novi prijedlog Plana i isti predstaviti na novoj javnoj raspravi na Šipanu kako bi se i stariji stanovnici mogli s istim upoznati.
„Nadamo se da će se i oni dionici vlasti koji dosad nisu bili upućeni u dalje UPU-a s istima upoznati“ zaključila je Marija Goravica.
Podršku inicijativi iskazao je danas i doktor znanosti Davor Ljubičić.
„Tema mog doktorska rada su upravo legislativni čimbenici održivog razvoja otoka koji spominju najnovije odrednice održivog razvoja koje ovaj UPU nije poštivao ni u jednom segmentnu, a nisu poštivana ni načela ekonomičnosti, jednakosti i održivosti, odnosno stavovi domaćeg stanovništva kojima nije bilo ponuđena mogućnost da taj plan razmotre u svom mjestu što bi bilo normalno, već su morali dolaziti u Grad i promatrati dokumente koje je teško protumačiti i stručnjacima. U ovom UPU-u nije spomenuta niti jedna od sedamnaest odrednica održivog razvoja koje podržavaju Ujedinjeni narodi i EU. Ovdje se radi samo o investiraju kapitala. Omogućavam se onima koji su kupili zemlju da se ona i izgradi čime bi se uništila kultura otoka. Svaki otok ima svoju specifičnost i moramo omogućiti mještanima tih otoka da sudjeluju u raspravi o svojoj budućnosti i budućnosti svoje djece. Otoci nisu našu, mi smo ih samo posudili od budućih generacija“ kazao je Ljubičić te dodao kako svako ljeto provodi na Šipanu te istaknuo kako vidi bezbroj mogućnosti održivog razvoja i zaštite otoka.
„Sama činjenica da se ne poštuju odrednice EU, koja stavlja južno-dalmatinske otoke u prvi plan, govori dovoljno. Čudi me da predstavnici Srđa, nisu reagirali. Želim dobrobit zajednici. Nije mi jasno kako se mogu gledati samo parcijalni interesi jednog dijela otoka. Ni županija ni Grad Dubrovnik nisu donijeli plan održivog razvoja. Nije problem, a sam sam se uvjerio, doći do sredstava EU i razvijati otok na način koji odgovara svima, prvenstveno stanovnicima, a onda i stanovnicima Grada Dubrovnika koje često borave na Elafitima. Ne smijemo ih uništiti neplanskom gradnjom, odnosno ne se smijemo devastirati kulturnu baštinu koja se stoljećima stvarala. Treba na drugim osnovama razvijati ekološki turizma. Inače će se dogoditi ista stvar koja se dogodila na Balearima, odnosno potpuna betonizacija otoka“, zaključio je Ljubičić.
Marija Goravica kazala je kako je sve primjedbe izrečena na današnjoj konferenciji za medije iznijela i na samoj javnog raspravi, a da su pismenim putem upućene i dodatne primjedbe s obzirom da je konzervatorska podloga objavljena na sam dan javne rasprave.
„Realizacija ovog Plana bi bila pogubna. Vidim Suđurađ kao novo Čiovo ili Kaštela i to ne samo u vidu betonizacije već i po pitanju nedostatka infrastrukture. Izgubili bi cijelu obalnu liniju, pogotovo kad bi se realizirali novi vezovi. Na sjevernom dijelu obale radio se zaseban plan i tamo je previđeno još jedno pristanište što bi dovelo do dodatnog zagušenje“, kazala je Marija Goravica te dodala kako nije protiv projekata.
„Vjerujem da se i ovaj projekt uz dovoljno aktivnih sudionika može poboljšati. Vjerujem da iznesene primjedbe stoje i služe boljem razvitku mjesta. Očekujemo reakciju i od mještana te da ćemo ih potaknuti da sudjeluju u novoj javnoj raspravi“, izjavila je Marija Goravica te istaknula da su u primjedbama predložili alternativno mjesto za izgradnju parkirališta.
„Smatramo da bi se pitanje parkinga moglo adekvatno riješiti i u luci, tj. da bi se parkiralište moglo proširiti, kao i na drugim mjestima unutar naselja. Kad su pak u pitanju vezovi, smatramo da je potrebna dodatna regulacija. Uvala je mala i može podnijeti svega određeni broj plovila, sve ostalo značilo bi gubitak plaža i našeg identiteta“ zaključila je Marija Goravica.
