LIFESTYLE
19.10.2019 u 17:30

Eko đir
NAGRAĐENI MARKO DABROVIĆ I 3LHD: arhitektura koja pazi na svako stablo!

Studio za arhitekturu i urbanizam 3LHD koristi tehnološki složene procese kako bi implementirali vegetaciju u urbano okruženje, a za to su nedavno dobili i nagradu. Posebnu pozornost posvećuje zaštiti i očuvanju okoliša, uglavnom smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš i racionalnom upotrebom prirodnih resursa. Dubrovački arhitekt Marko Dabrović dio je tima 3LHD, kazao nam je kako je priroda jako važna u njihovim rješenjima, idu do te mjere da čak u jednom slučaju nisu htjeli oštetiti niti jedno prisutno stablo na parceli, a rade i zgrade nulte energije. Kazao je i kako nije za gradnju garaža u Dubrovniku te kako grad sve više ostaje bez zelenila, ali i kako nijedna ulica nema drvored.


komentara  0

Nedavno ste primili nagradu na natječaju ECOtechGREEN Award 2019. u kategoriji „tehnološka zelena i turistička infrastruktura“, što to znači, kakva je to tehnološka zelena infrastruktura, po čemu ste bili bolji od ostalih koji su se također prijavili za istu nagradu?

- Nagrade ECOtechGreen dodjeljuje organizacija Paysage zajedno s međunarodnim časopisom Topscape i Nacionalnim vijećem arhitekata i konzervatora Italije. Pri tome pod zelenom tehnologijom ne smatraju samo zelene vertikalne vrtove i zelene krovove već nagrađuju projekte koji koriste tehnološki složene procese kako bi implementirali vegetaciju u urbano okruženje.

Nagradu su dodijelili 3LHDu za multidisciplinarni pristup studija koji u svojim suvremenim i visoko tehnološkim projektima posebnu pozornost posvećuje zaštiti i očuvanju okoliša, uglavnom smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš i racionalnom upotrebom prirodnih resursa.

Na koji način je Studio 3LHD uspio posebnu pozornost posvetiti zaštiti i očuvanju okoliša?

- Oba nagrađena projekta karakterizira to da su maksimalno uklopljeni u okoliš. Osim toga, nastojali smo u okolišu sačuvati što više postojećeg zelenila a u slučaju Karlovačkog slatkovodnog akvarija smo na lokaciji napuštenog auto kampa i derutnih građevina stvorili novi, prirodni teren na krovu akvarija.

Grand Park Hotel Rovinj je zgrada gotovo nulte energije potrebne za rad. Prema učešću obnovljivih izvora energije (toplina iz okoliša) u odnosu na ukupno potrebnu energiju za rad sustava zgrade, te s niskom razinom ukupno potrebne energije po m2 korisne površine kondicioniranog dijela zgrade, zgrada novog hotela ulazi u A+ energetski razred i uz to zadovoljava i nZEB kriterije.

- Karlovački slatkovodni akvarij osim postava izložbe, čitaonice i uredskih prostora ima veoma kompleksan sustav za analizu tehnoloških parametara vode sa znanstveno istraživačkim centrom i prostorija za aklimatizaciju riba.

3LHD JE POBIJEDIO NA ARHITEKTONSKOM NATJEČAJU ZA NOVI HOTEL BELVEDERE, SUVREMENI LUKSUZNI RESORT S PET ZVJEZDICA 

- Sličnu metodologiju koristimo na svim projektima. Dubrovački Hotel Belveder bit će u potpunosti uklopljen u okoliš, rušenje starog hotela dobit će se velika zelena površina na mjestu današnjeg lifta visine 18 etaža. Pri koncipiranju Kantine šumarskog i agronomskog fakulteta u maksimirskoj šumi vodili smo se idejom da projektom ne oštetimo ni jedno visoko stablo na parceli. Oko svih stabala određen je sigurnosni radijus, na taj način je oblikovan unutrašnji prostor buduće kantine. Krov je izdignut na stupove i potpuno je ozelenjen.

Možete li nam pojasniti tehnički naziv nZEB (nearly Zero Energy Building), je li to budućnost i je li se teško prilagoditi prirodi? Koliko se traže u Hrvatskoj ovakvi projekti?

- nZEB (nearly Zero Energy Building) naziv je za zgrade gotovo nulte energije potrebne za rad termotehničkih sustava i rasvjete zgrade (grijanje, hlađenje, ventilacija, priprema potrošne tople vode i rasvjeta). Taj standard u Hrvatskoj još uvijek nije zakonski uvjet, ali uskoro će postati obaveza u projektiranju i izvedbi za sve nove zgrade. Potražnja za ovakvim projektima ovisi o osviještenosti investitora. Nažalost danas još ne postoje poticaji koji bi ih (osim ekološke osviještenosti) motivirali da realiziraju nZEB projekte.

Koje ste materijale izbacili iz upotrebe i zamijeniti onim prirodnim? Je li teško doći do takvih materijala, kako nalazite balans između vaših ideja i realizacije?

- U našim projektima nastojimo u što većoj mjeri koristiti prirodne materijale i smanjiti upotrebu materijala koje je nemoguće reciklirati.

Koliko Hrvatska zaostaje ili ne zaostaje za zelenom gradnjom, svjetskim trendovima?

- Zaostaje.

Što mislite o izgradnji u Dubrovniku, mislite li da se to odvija sve neplanski ili? Može li Dubrovnik bolje, odnosno prilagoditi se infrastrukturi, prirodnom okruženju i ostalim prirodnim resursima koji su dostupni?

- Dubrovački GUP dokument je iz kojeg se ne iščitava jasna razvojna strategija grada, a to je ono što Dubrovniku nedostaje. U isto vrijeme u nekim je elementima predetaljan i ograničavajući. Mislim da određene dijelove grada treba sanirati, a neke treba detaljno planirati. U svijetu je uobičajena praksa na javnim natječajima izabrati konzultante koji gradskoj upravi pomažu iznaći rješenja za javne prostore, uređenje šetnica, parkova i ostalih prostora od javnog interesa. To bi mogli biti anketni planovi s kojima bi se provociralo i ispitalo što određeni prostor može trpiti.

Kada bi trebalo reći - dosta izgradnji, ili se ona još uvijek može odvijati?

- U Dubrovniku sigurno postoje prostori koji su neizgrađeni ili nisu iskorišteni na adekvatan način, npr. prostor od Ilijine glavice do Gruža. Uglavnom je riječ o zoni bivše industrije koja se trenutno koristi za trgovačke i skladišne namjene. Veliki je problem što ne postoji masterplan povezivanja tih parcela nego se svi projekti realiziraju prema vlastitim kotama, od granice do granice pojedine parcele, bez pješačke ili kolne infrastrukture koja bi ih povezala.
Treba smanjiti agresiju na negrađevinske zone, prestati zelene zone pretvarati u građevinske, a iskoristiti potencijal napuštene industrije.

Što mislite o izgradnji novih garaža, ne bi li trebalo poticati manje korištenje automobila?

- Trend u svijetu je apsolutno smanjenje broja garažnih mjesta, i općenito smanjenje upotrebe osobnih automobila. Usluge TAXI-ja i sličnih servisa pojeftinjuju te se ljude potiče da manje koriste osobne automobile. Grad Dubrovnik dovoljno je mali da bi se povećanim korištenjem javnog gradskog prijevoza i usluga taxija znatno moglo smanjiti korištenje automobila a time i potreba za garažama.
U svijetu postoje tzv.park and drive sustavi - na periferiju grada smještaju se veće površine za parking od kojih do centra grada voze autobusi. Uzmite npr. Veneciju - osim javnog prijevoza i pješaka drugog prometa u gradu nema, automobili ostaju na periferiji. Od garaže do centra Venecije je jednaka udaljenost kao od luke Gruž do Grada (2,8km).

Ima li Dubrovnik dovoljno zelenih površina? Može li se Park šuma Velika i Mala Petka možda bolje prilagoditi građanima?

- Dubrovnik ima sve manje i manje zelenila, sve je više zona koje su bile zelene, a sada postaju građevinske zone, niti jedna ulica u Dubrovniku nema drvored. Poznato je da vegetacija u gradovima smanjuje zagrijavanje, prigušuje buku i pomaže kod upijanja velike količine oborina (što asfaltirane površine ne mogu). Prijedlog za grad bi bio da se na većini gradskih ulica uz nogostupe posade drvoredi.
Mogućnost afirmiranja Petke, ali i Srđa, uvijek postoji. Smatram da slično vrijedi i za Park Gradac koji izlaskom stare bolnice nikad nije artikuliran i promišljen kao jedna velika javna površina ili integralni park. Ovom smo se temom bavili u sklopu Rotterdamskog biennala arhitekture s projektom eDU Park Dubrovnik 2005. godine.

Masovni turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana koja doprinosi lokalnom i hrvatskom proračunu. Tema produženja ljeta bogatog prihodima bila je predmet našeg projekta. Predlagali smo obnovu objekta stare napuštene bolnice dovođenjem novih obrazovnih i javnih programa u prekrasan Park stvarajući na taj način nove kulturne sadržaje i socijalnu strukturu za stari grad Dubrovnik. Uvođenjem "novog turizma" (intelektualni/kulturni) nastao bi prostor za planirane sadržaje Sveučilišta: fakultete društvenih i humanističkih znanosti, glazbe i umjetnosti.

Loši primjeri artikulacije javnog prostora su npr. Uvala Lapad, zona oko INE (na raskrižju Vukovarske, Puta od Republike i ulice Vladimira Nazora), Giman ili zona nove Marine u Gružu.

Što mislite o smanjenju potrošnje papira, kao što se to uspjelo napraviti s digitaliziranim One Suite Hotelom u Župi, a i vi imate u planu softversko rješenje gdje bi također sve bilo digitalizirano, u kojoj je fazi to rješenje?

- Entuzijazam investitora Lukše Jakobušića je fenomenalan. S konceptom One Suite Hotela napravio je velike pomake koje etablirane hotelske kuće teško mogu napraviti.
Naš softver Volum3 koji razvijamo već duže vrijeme i uz pomoć sredstava europske unije konačno je ušao u praksu, sva gradilišta na kojima radi 3LHD se mogu voditi bez papira. Stvar je navike šefova gradilišta kad će se potpuno prestati koristiti papir. Osim u Hrvatskoj imamo brojne upite i korisnike iz cijelog svijeta.

Koji biste svoj projekt mogli izdvojiti kao najviše prilagođen prirodi i upotrebi prirodnih resursa? Radite li trenutno na kakvim novim projektima, a koji bi bili na ovaj princip?

- Na tom principu bazira se većina naših projekata.
Zadnjih godinu dana radimo na novoj zgradi Infobipa koja ima zeleno pročelje. Uz zasjenjenje i hlad ljeti i uštedu energije za hlađenje prostora, u zimskim mjesecima listopadne biljke na fasadi propuštaju sunčevu toplinu u zgradu i otvaraju vizure na grad. Pred otvaranjem je Kantina koja je oblikovana oko postojećih stabala, sa zelenim krovom i vegetativnom strehom koja ima značajan utjecaj na potrošnju energenata potrebnih za hlađenje i grijanje objekta. Uskoro počinjemo raditi na još jednom velikom kampusu u Zagrebu kojemu su osnovne konceptualne postavke poštovanje prema okolišu, upotreba alternativnih izvora energije i uključivanje u postojeći krajobraz.


Elizabeta Jelić/ foto: Privatni album





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija