LIFESTYLE
10.09.2019 u 08:00

BROJ SAMOUBOJSTAVA U PORASTU: muškaraca je više jer odabiru radikalnije i uspješnije metode

Jedna od tema o kojoj se rijetko govori, a i kada se govori to je dosta oprezno i nerijetko ju komentiramo u većem društvu raspravljajući o problemu - je samoubojstvo. Načini prevencije postoje, međutim broj samoubojstava iz godine u godinu raste, je li to zahvaljujući kapitalističkom društvu i nesrazmjeru bogatih i siromašnih, ili pak nešto drugo pojasnio nam je psihijatar, subspecijalist socijalne psihijatrije dr. Davor Grilec koji radi u Općoj bolnici Dubrovnik. Ususret 10. rujnu, Svjetskom danu prevencije samoubojstava sa psihijatrom smo porazgovarali o činjenici kako je u zadnjih pet godina u Dubrovniku broj samoubojstava porastao duplo, a pojasnio je i zašto se na taj čin više odlučuju muškarci nego žene.


komentara  0

Kako komentirate statistiku koja prikazuje kako je u posljednjih pet godina broj samoubojstava na području Dubrovačko – neretvanske županije porastao duplo, odnosno 2015. godine bilo je sedam samoubojstava, dok je u prošloj 2018. godini evidentirano 22 samoubojstva?

- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je odavno svojim projekcijama proglasila 2020.godinu kao godinu kada će depresija biti prvi javno zdravstveni problem i zauzeti neslavno prvo mjesto obolijevanja u zapadnom svijetu, preteći raširene kardiovaskularne i maligne bolesti. Stoga me nimalo ne iznenađuje ova statistika, već se uklapa u projekcije SZO.

Od ukupno 71 samoubojstva u proteklih pet godina u 52 slučaja radilo se o muškarcima, dok se u 19 slučajeva radilo o ženama, prema vašem mišljenju zašto je to tako?

- Odavno je poznato epidemiološki da je distribucija po spolu takva da su suicidi učestaliji kod muškaraca zbog toga što se muškarci za razliku od žena uglavnom odlučuju za radikalnije, uspješnije i bolje planirane metode.

Promatrajući dob osoba koje su počinile samoubojstvo prema statistici najčešće se radi o osobama u dobi od 36 do 50 godina, zatim osobe starije životne dobi iznad 65 godina te slijede osobe u dobi između 50 i 65 godina. Nešto rjeđe samoubojstvima pribjegavaju osobe u dobi od 26 do 35 godina, dok je najrjeđe u dobi od 19 do 25 godina. Kako komentirate ove podatke i zašto suicidu pribjegava aktivno i radno stanovništvo koje već na neki način ima izgrađeno razmišljanje i svjesnost problema i situacije?

- Statistističke podatke o suicidu ne možemo promatrati samo kroz distribuciju po životnoj dobi već kao simptom depresije, od kojih su suicidna razmišljanja samo jedan u nizu simptoma. Da bi razumijeli depresiju, moramo ju sagledati kao rezultat interakcije bioloških, psiholoških i socijoloških faktora, stoga je u mlađoj životnoj dobi rjeđa pojava depresije, dok je češća upravo kod radno aktivnog stanovništva i osoba starije životne dobi jer su rizični faktori poput socioloških (zaposlenja, profesionalnih izazova, pitanja stanovanja i financija, pitanja bračnog statusa i roditeljstva, tjelesnih oboljenja, izloženosti stresu, samoći itd) upravo izraženiji u tim dobnim skupinama.  Stoga upravo Vaše postavljeno pitanje, izgrađeno razmišljanje i samosvjesnost, mogu biti otežavajuće okolnosti ako se borimo s nekim ili nizom od prije navedenih tema, više ili manje uspješno i ovisno koliko su nam ta pitanja objektivno ili subjektivno rješiva ili ne rješiva.

U odnosu na lokaciju gotovo 40% samoubojstava počinjeno je na području grada Dubrovnika tj. od ukupnog broja u proteklih pet godina 27 osoba počinilo je samoubojstvo na području grada dok su ostali evidentirani u drugim dijelovima Županije, kako to komentirate?

- Dubrovnik je središte županije, nešto manje od polovine stanovništva naše županije živi u Dubrovniku, stoga statistika govori da je depresija ravnomjerno raspoređena u cijeloj županiji te nema presudnu ulogu gdje živiš u ovom mikrookruženju.

Kakva je situacija u praksi, je li ljudi koji osjete da imaju neki problem dolaze kod vas i traže savjet ili je u Dubrovniku još uvijek prisutna stigma oko odlska psihijatru?

- Stigma odlaska psihijatru je jako raširena svugdje u svijetu, posebno  u manjim i konzervativnim sredinama ma koliko one bile brendirane na karti svijesta. Ono što mogu iz prakse reći jest da su ambulante prepune pacijenata, liste čekanja su preduge, a da su problemi depresije i anksioznosti u porastu i ljudi sve češće i češće traže pomoć, pogotovo mlađe i srednje generacije koje su otvorenije i informiranije. Nažalost, psihijatara i psihoterapeuta je izrazito premalo, jer su do unatrag par desetljeća bili povezivani sa marginalnim skupinama ljudi te se nije ulagalo u takav profil kadra, a sada je s nedostatkom medicinske radne snage uslijed vala iseljavanja (bez useljavanja) konkretno liječnika, situacija još poraznija. Situacija u praksi je da osoba kojima je potrebna pomoć ima jako puno, a osoba koji im tu pomoć trebaju pružiti je jako malo.

Koji su najčešći problemi zbog kojih vam se obraćaju ljudi?

- Od svih medicinskih kategorija izdvojio bih kao najčešće  depresiju, anksioznost, PTSP,  shizofreniju, alkoholizam i bipolarni poremećaj.

Volimo reći kako tehnologija utječe na psihosocijalni razvoj, je li doista tako?

- Naravno da tehnologija utječe na psihosocijalni razvoj, no kao što je pojava radija i TV-a doprinijela razvoju prijašnjih generacija tako i internet, društvene mreže, video igre...utječu na razvoj. Tehnologija općenito pozitivno utječe na psihosocijalni razvoj. Problem nastane kada roditeljska uloga zakaže, a tehnologija zamijeni obiteljske vrijednosti. Tada djeca većinu vremena provode u sobama s virtualnim prijateljima u virtualnom svijetu, a ne u realnosti prvo uz roditelje, druge članove obitelji, zatim prijatelje i uz sportske aktivnosti i na otvorenom prostoru. Poseban problem za mlade ljude su društvene mreže, ako nismo dobro informirani kako ih koristiti, kako se zaštititi te ako nismo svjesni negativnih strana i opasnosti koje mogu proizaći iz istih.

U porastu su depresija, anksiozni poremećaji te ovisnost i zlouporaba psihoaktivnih tvari, koje je rješenje, kako ih liječiti?

- Bitno je znati da se depresija i ankisozni poremećaji doista uspješno liječe posebno kada se na vrijeme potraži i dobije pomoć, a i isto tako kada smo spremni utjecati na socijalne faktore kada ih detektiramo kao značajne uzroke ili podržavajuće faktore u bolesti. Što se tiče ovisnosti o drogama, radi se o vrlo teškoj bolesti, koju je vrlo teško liječiti te je prevencija ta koja bi trebala djelovati pozitivno na cjelokupno rješavanje  te problematike prvenstveno u smislu smanjene dostupnosti psihoaktivnih tvari,  što nije u domeni liječnika.

Ima li neki slučaj u vašemu radu koji biste mogli izdvojiti, a u kojemu je bilo uspješno liječenje zajedno s pacijentom?

- U vašem pitanju se očituje stigma psihičke bolesti kao nečeg katastrofalnog i neizlječivog. Stigma je raširena svugdje uključujući i među medicinskim osobljem, liječnicima i psihijatrima, ona se temelji na predrasudama i krivim vjerovanjima. Svakodnevno imam mnogo slučajeva liječenja  koja su bila vrlo uspješna i uspješna, no jednako kao i u drugim granama medicine nekada rezultati liječenja nisu uspješni niti dovoljno uspješni s čime nismo zadovoljni ni mi, ni pacijenti, ni obitelji, što je slično kao i s kardiološkim, plućnim, malignim i drugim bolestima ....

Koliko se u Dubrovniku priča o mentalnom zdravlju, treba li nešto poboljšati i gdje se sve ljudi s takvim problemima mogu javiti i na koga se osloniti?

- Danas se u svijetu sve više priča o mentalnom zdravlju pa tako i u Dubrovniku. Puno toga treba poboljšati u zdravsrvenom sustavu, ali on je samo odraz i dio cjelokupnog društvenog stanja nacije i po ničemu nije bolji ili gori, nego je specifičan po tome što se bavi pitanjima zdravlja, bolesti i smrti pa bi trebao biti od posebnog nacionalnog interesa, gledajući kroz poraznu situaciju nedostatka medicinskih sestara i liječnika te prekovremenog rada u nehumanim uvjetima.

- Osobe sa smetnjama iz područja mentalnog zdravlja trebaju se kao i za sve prvo obratiti liječniku obiteljske medicine, koji će dalje po potrebi uputiti pacijenta bilo u OB Dubrovnik (psihologu, psihijatru, Hitan prijem, Savjetovalište za alkoholizam, Polikliniku za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih...), bilo u Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije (Centar za mentalno zdravlje) ili u neke druge centre za pomoć i liječenje (poput Udruge Lukjernica, Centar za obitelj, Klub liječenih alkoholičara).

 

Korisne informacije:

U Odjel za mentalno zdravlje možete doći na pregled bez uputnice svog liječnika obiteljske medicine.

Kontakt:

tel. 020 341 - 082
fax. 020 341 - 088

e-mail: mentalno.zdravlje@zzjzdnz.hr
          prevencija.ovisnosti@zzjzdnz.hr 


E. Jelić/ foto: screenshot Dubrovniktv.net





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
ostecen_libertas
LIFESTYLE
0      17|09|19 u 08:49
Župski "vozač" Libertasovog autobusa pušten iz pritvora
krojenje_sivanje_desa
LIFESTYLE
0      16|09|19 u 21:16
Nove kreativne i edukativne radionice!
LIFESTYLE
0      16|09|19 u 08:14
Obuci cipelice i dođi, vrijeme je za salsu!
fido_naslovna
LIFESTYLE
0      15|09|19 u 21:57
UDOMI/NE KUPUJ: Fido je miljenik Žarkovice
tea_crnjak_tereza_radan
LIFESTYLE
0      15|09|19 u 17:57
ETERIČNA ULJA trend ili samo korištenje prirodnih blagodati umjesto proizvoda punih štetnih tvari i kemikalija?

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija