VIJESTI
17.08.2019 u 18:13

Psihologinja Suada Salčić - bez obzira kakvi su, onome tko ih proživljava, njegovi su problemi najveći na svijetu

Mladi u današnjem društvu imaju puno mogućnosti, putem mobitela dostupan im je cijeli svijet na dlanu, a da ne moraju prijeći prag vlastite sobe. Iako je takav način odrastanja potpuno promijenio svijet u kojem su odrastali njihovi roditelji, problemi s kojima se mladi danas susreću ne razlikuju se puno. „Mladi dolaze razgovarati o situacijama koje ih tište. To su razni problemi od socijalizacije, vršnjačkog nasilja i netrpeljivosti, do  veoma složenih situacija, raznih oblika zlostavljanja, obiteljskog nasilja ili nasilja u vezama. Koliko god se neki od problema činili bezazlenim, onome tko ih proživljava oni su najveći na svijetu, kaže Suada Salčić, profesorica psihologije, koja vodi psihološko savjetovalište kroz program udruge Maro i Baro pri Centru za mlade u Dubrovniku.


komentara  0

- Savjetovalište je namijenjeno mladim od završnih razreda osnovne škole do srednjoškolaca i studenata. Funkcionira tako da mladi dođu s povjerenjem u najvećoj diskreciji razgovarati o svojim problemima. Nisu potrebne nikakve uputnice niti se formalno bilježe ikakvi podaci. Nije riječ o lječilištu, niti ja postavljam neke dijagnoze, niti primjenjujem psihoterapiju. Mi razgovaramo. Za neke jednostavnije probleme , ponekad je dovoljno da ih verbaliziraju, što im olakšava da razumiju i da zajedno tražimo rješenje, kaže nam gospođa Salčić i sama majka dvoje odrasle djece s dugim iskustvom rada u školi.

A s kakvim problemima mladi najčešće dolaze?

- Raznolik je spektar problema s kojima mladi dolaze. Bili oni jednostavno rješivi ili jako složeni, oni su za one koji ih proživljavaju „najveći na svijetu“ i  čine se nerješivi. U tome mladi nisu iznimka, zato svakome pristupam s dužnom ozbiljnošću i razumijevanjem. Problemi se kreću od onih „ekipa me ne podržava“, „ne vole me“ do vrlo složenih situacija, kad je potrebno obavijestiti liječnike i stručne službe.

U osnovnoj školi najčešće su to problemi odrastanja i socijalizacije, vršnjačkog  nasilja i netrpeljivosti. U srednjoj školi su nešto složeniji, ima dosta nesnalaženja i nasilja u vezama, previsoko postavljenih zahtjeva iz okoline koje ne mogu realizirati, tjeskobe i depresivnosti. Ponekad se radi o ozbiljnom i stvarnom nasilju u obitelji.

Rekli ste da Vi ne liječite, no kad od mladih čujete njihove ispovijesti i shvatite da su stvarne žrtve kaznenog djela, što onda napravite?

- Uvijek je važno, za sve generacije, verbalizirati, izreći problem koji vas muči. Kod ovih jednostavnijih situacija to je i sasvim dovoljno za početak traženja rješenja. Pri tome je bitno da Vas sasluša netko neutralan, tko vas neće kritizirati ,ili ako se radi o sukobu s okolinom, usmjeravati ni na jednu ni na drugu stranu, nego pomoći pronaći bolje i učinkovitije rješenje.

Kad su situacije složene radim timski u suradnji s liječnicima i policijom. Ovisno kakva je problematika u pitanju. U poslu koji radim u savjetovalištu najvažnija je, naravno, stručnost i iskustvo, a potom i empatija. Ovo savjetovalište se nigdje ne oglašava, a mladi ipak stalno dolaze. Oni jedni drugima prenose glas. To mi govori da se ovdje osjećaju zaštićeni i da imaju povjerenja u mene i to mi je najveći kompliment koji u ovom poslu mogu dobiti, a ujedno i dokaz da je ovakva vrsta savjetovališta potrebna i da itekako  ispunjava svoju svrhu.

Usluga psihološkog savjetovališta je potpuno besplatna za korisnike, a savjetovalište radi tri dana u tjednu. Suada Salčić je stalno zaposlena kao nastavnica psihologije u nekoliko srednjih škola na području Dubrovnika, a u „drugoj smjeni“ radi u savjetovalištu. Pitam je jesu li današnje generacije mladih pomalo „izgubljene“, kako se često zna čuti, nezainteresirane za učenje i neodlučne kod izbora zanimanja?

- Ne mislim da su nam djeca izgubljena. Oni za razliku od nas, danas imaju jako puno izbora, cijeli svijet imaju na dlanu, na mobitelu. Oni svaki dan nailaze na neke nove informacije, na neka nova zanimanja, pa im se ono što su jučer htjeli, danas, nakon što su vidjeli nešto novo, ne čini više zanimljivim. Cijela paleta različitih mogućnosti studiranja i odabira zanimanja im se nudi, a u našim uvjetima, gdje je moguća laka zarada i bez škole, zaista je teško donijeti pravu odluku. Mislim da bismo mi, danas odrasli ljudi, da smo imali ovoliko mogućnosti, bili jednako “izgubljeni” možda i gori od njih.

Jedan od mojih zadataka ovdje je i pomoći maturantima i studentima da sami  provjere koji su njihovi stvarni afiniteti i talenti, u čemu su najbolji. Nerijetko srednjoškolci, ali i studenti iz mjeseca u mjesec mijenjaju odabire. Ponekad se zbog toga stvarno osjećaju izgubljeno, neuspješno, ali roditelji i nastavnici trebaju im objasniti da se u odabiru može pogriješiti jer odluke u životu nikome ne dolaze lijepo zapakirane kao paketić, do kraja života.

Treba im objasniti da se odluke mogu i promijeniti, kako izbor škole ili fakulteta ne znači da ćemo se cijeli život baviti baš tim poslom. Današnje društvo je takvo da ljudi kroz život promijene više zanimanja, više različitih struka, pa zašto bi onda jedan krivi izbor bio nužno jedini izbor na početku života. U društvu u kojem je dostupno cjeloživotno obrazovanje, nije potrebno cijeli život raditi jedan posao do mirovine.

Ove godine čak je 8 000 maturanata palo državnu maturu na prvom roku, posljedica toga jest i da nisu upisali fakultete, a u medijima su objavljeni podaci o velikom broju maturanata koji su zbog stresa zatražili psihološku pomoć, a neki čak i završili na psihijatrijskom liječenju. Kako Vi to komentirate?

- Cijela maturantska godina je toliko napunjena događanjima i emocijama. Nije uopće čudno da pred državnu maturu mnogi zbog stresa potraže pomoć. Godina im počinje s ekskurzijom, što je za njih veliki događaj, nastavlja se s maturalnom zabavom, a završava s maturom i upisima na fakultet. U školama je često praksa da neki profesori obaveznih predmeta na maturi cijelu završnu godinu posvete pripremama za maturu jer i oni sami državnu maturu doživljavaju kao provjeru kvalitete vlastitog rada. Profesori, roditelji, a onda i maturanti sami sebi nabijaju pritisak i često se dogodi da izvrsni učenici na ispitu blokiraju i, iako im znanje nije upitno, od silnog stresa ne mogu napisati testove kako treba.

Je li državna matura, ako su to posljedice pravi način vrednovanja kvalitete obrazovanja i stečenog znanja?

- Mislim da nije, ali mogla bi biti kad bi bila drugačija organizacija. Stres je velik. Učenici se na maturi često pojave iscrpljeni i nenaspavani, nestrpljivi u trenirkama. Ponekad na izborne predmete samo uđu i izađu i ne zadržavaju se. Sjećam se vremena kad su maturanti dolazili na završni ispit lijepo uređeni i kad bi se nakon ispita častili  s profesorima. Ipak je to za njih  jedan važan dan završetka školovanja i jednog životnog razdoblja, ne bi to trebao biti samo stres i obveza.

S druge strane vidim kako, unatoč dostupnosti informacija, mnogi na maturu dolaze neinformirani.  To je zato što nisu dovoljno zreli kako bi znali organizirati sve te informacije i odrediti prioritete. Uvijek ih upućujem da pokušaju realno procijeniti vrijednost tog ispita, pomažem im u smanjenju stresa, ali i u realnoj procjeni vrijednosti škole, koju su pohađali i u realnoj procjeni njihovih vlastitih mogućnosti.

Primijetila sam da mnogi sebi postavljaju nerealne ciljeve, na primjer biraju izborne predmete, koje nisu učili u školi. Ponekad te ciljeve uvjetuju roditelji, a oni sami se ne osjećaju dorasli tom zadatku. Ili mi kažu: "Ako ne upišem taj fakultet, sve je gotovo". Tu im je upravo bitno objasniti da ništa nije gotovo, da život ide dalje i da su tek na početku.

Mnogi roditelji, čija djeca trebaju odabrati školu ili fakultet, često ih savjetuju da upišu one struke ii odaberu zanimanja s kojima će lakše pronaći posao. Što Vi o tome mislite?

- Ako dijete traži savjet, treba ga usmjeriti na ono u čemu je najbolje i što voli, bez obzira na perspektivu budućeg zaposlenja. Tih 4 - 5 godina studija su najljepše godine u životu i bilo bi lijepo da ih oni provedu učeći i radeći ono što vole, a ne s mukom gledajući na sat. Bitno je da kroz učenje i studiranje zavole svoju struku. Hoće li se odmah zaposliti? Vrlo vjerojatno neće. Ovisi od fakulteta, ali potražnja za nekom strukom, dok oni završe, može se smanjiti ili povećati i to nam nikad ne bi trebao biti isključivi kriterij odabira.

Savjet roditeljima je pratiti djetetov afinitet i talent i uzeti u obzir njihove želje. Moramo im dozvoliti da budu sretni i zadovoljni, ali i da naprave grešku te promijene odluke, i izbore, jer kad su nam djeca nezadovoljna, uvijek im je netko drugi kriv, najčešće roditelj. Ne smijemo biti sebični i djecu uvjetovati da studiraju u Dubrovniku jer je to nama najlakše i jer će nam tako biti blizu. Uz studentski kredit Grada Dubrovnika, koji se bez kamata vraća nakon što se zaposli, svatko može otići na studij van Grada ili čak i Države, a jedini uvjet je davati godinu za godinom redovno. Nije lako, ali i to može biti dodatna motivacija za učenje.

Osim savjetovališta, gospođa Suada subotom radi i s grupom mladih psihologa, koji su u sklopu svojih projekata već radili mala istraživanja u srednjim školama te ih prezentirali svojim kolegama otkrivajući neke psihološke fenomene, koji mogu pomoći u prevenciji nepoželjnog ponašanja.

- Subotom radim ovdje s grupom „Mladi psiholozi“.  Organiziramo javna predavanja, tribine, razgovore s roditeljima. Sve to s ciljem prevencije nepoželjnih ponašanja. Trudim se da kroz taj zajednički rad oni sami sebe bolje razumiju, da razumiju svoje odrastanje, kako ne bi kasnije trebali tražiti psihološku pomoć ili, ako je trebaju, da je potraže odmah, bez ustručavanja. Poanta je skinuti stigmu odlaska psihologu i traženja psihološke pomoći. To je izvanškolska aktivnost, a interes je velik. Njih 50-ak, uglavnom gimnazijalaca 2. i 3. razreda te maturanti, rade istraživačke projekte uz sve što smo prije nabrojili.

Projekt, koji smo prošle školske godine završili bio je manje istraživanje, kako i koji odgojni stilovi najviše pogoduje razvijanju loših navika. Naučili su prepoznati odgojne stilove, sami su  izradili anketu u kojoj je sudjelovalo 600 učenika. Obradili su podatke, donijeli zaključke i sve to na zabavan način predstavili učenicima s kojima su radili ankete.

Projekt na kojem upravo radimo  zove se „Obrambeni mehanizmi u službeni mentalnoga zdravlja“. Cilj projekta je naučiti ih kako razviti dobre navike ponašanja, prepoznati koji su nam obrambeni mehanizmi korisni, a koji nam otežavaju pronalaženje boljih rješenja u frustrirajućim situacijama. Uče kako bolje komunicirati  i kvalitetnije provoditi vrijeme s prijateljima... U sklopu projekta putovali smo u London, gdje smo posjetili Freudov muzej, jer Freud  je prvi govorio o obrambenim mehanizmima sa znanstvenog stajališta i predavanja koju su odslušali u njegovoj kući bila su im iznimno zanimljiva i korisna.

Znači dosta je mladih zainteresirano za psihologiju, trenutno deficitarno zanimanje?

- Da, puno ih to želi, ali na studije ih se prima malo, a dodatno upis otežava uvjet da polažu A razinu matematike. Taj ispit i izbornu psihologiju treba položiti najmanje s četiri ili pet. Često im je matematika razlog za odustajanje ili preusmjeravanje jer to su uglavnom učenici koji su već orijentirani na društvene znanosti. Matematika se traži  jer ona odražava sposobnost logičkog razmišljanja, a to je u psihologiji iznimno važno. Važno je jako dobro razlučiti uzrok i posljedicu. Po meni bi se ta selekcija trebala raditi na prvoj godini studija, ali eto to se u nas tako radi, fakulteti su autonomni pri određivanju kriterija za upis. Unatoč strogim kriterijima i malom broju mjesta svake godine naši učenici upišu studij psihologije ili srodnih znanosti i uspješni su studenti…


K.Fiorović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija