KULTURA
16.08.2019 u 10:29

KAZALIŠNI OSVRT: "Bijesni Orlando" na taraci Revelina

Dapače, uz nerazumijevanje materije i jezika, djecu bi vjerojatno bolje zabavilo neko klasično lutkarsko kazalište. Unatoč tome, taraca tvrđave Revelin je bila puna, a djeca su se po završetku predstave zadržala s Mimmom Cuticchiom u razgledavanju lutaka te su i sami mogli isprobati kako je to njima rukovati.

Napisala: Petra Jelača


komentara  0

Povodom 600. obljetnice postavljanja Orlandova stupa na Stradun, 2019. je Grad Dubrovnik proglasio Orlandovom godinom, a u sklopu obilježavanja tog jubileja na Igrama gostovala je talijanska družina Figli d'Arte Cuticchio pod vodstvom Mimma Cuticchia.

Jedan od njihovih najpoznatijih naslova, predstava „Bijesni Orlando“ izvedena je 11. kolovoza na taraci tvrđave Revelin u sklopu popratnog programa „Ključevi od Grada“ jubilarnih 70. Igara.

Opera dei Pupi, odnosno tradicija sicilijanskog lutkarskog kazališta uvrštena je 2001. na UNESCOVU listu nematerijalne baštine, dok se Mimmo Cuticchio, kao osnivač družine Figli d'Arte Cuticchio, smatra obnoviteljem tradicijem u suvremenom ruhu i najvažnijom osobom zaslužnom za održanje tradicije specifičnog lutkarskog pripovijedanja, cunta.

Družina je osnovana 1977. te ujedinjuje tri osnovna jezika kazališne komunikacije: povratak tradicionalnih lutkarskih tehnika i cunta (pripovijedanje viteško-epskih priča koja prati određenu metriku, pokrete tijela i mimiku lica potrebnih kako bi se likovi opisali), istraživanje i eksperimentiranje. Uspjeh brojnih predstava doveo je ovu družinu do suradnje s mnogim važnim imenima europskog kazališta i do sudjelovanja na festivalima i kazališnim smotrama diljem svijeta. Osim vlastitih produkcija, organiziraju izložbe, seminare i radionice na talijanskim sveučilištima, a od 1997. i edukacije za lutkare i cuntiste u prestižnim kulturnim institucijama diljem Europe.

Družina i Mimmo Cuticchio na Dubrovačkim ljetnim igrama su već nastupali i to 1982. godine na Bunićevoj poljani u sklopu Dana mladog teatra s predstavom „Bitka Orlanda i Rinalda za lijepu Angelicu“ te 2004. godine s četiri različite predstave pod pokroviteljstvom Talijanskog kulturnog instituta iz Zagreba.

Ove su godine, povodom 70. obljetnice Igara i Orlandove godine, a pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika odnosno rezervata Lokrum izveli jedan od svojih najpopularnijih naslova, ‘Bijesni Orlando ili Astolfovo putovanje na Mjesec’.

Ključna je to epizoda u renesansnom epu Bijesni Orlando Ludovica Ariosta, ali i u repertoaru Opere dei Pupi - lutkarskom kazalištu marioneta koje prikazuje srednjovjekovna i renesansna književna djela.

Tradicionalnoj publici ove umjetnosti jedan od najdražih naslova upravo je “Bijesni Orlando”, viteški ep o čudnovatim avanturama francuskih paladina u kojem su suprotstavljeni Mauri i kršćani u sukobu kojem se kraj ne nazire, s čudovištima i čarobnjacima, čarolijama i ljubavnim strastima koje zaslijepljuju hrabre vitezove.
Interpretacija Mimma Cuticchia važna je zbog sjedinjavanja tradicije i suvremenosti, i po tome je poznat širom svijeta, pa je zato šteta što nije bilo titlova i prijevoda (moguće da se radi o umjetnikovoj želji), a i ako to nije bilo moguće, nedostajao je uvodnik publici o tipu lutkarske izvedbe, jer se ne radi o običnoj predstavi za djecu. Dapače, uz nerazumijevanje materije i jezika, djecu bi vjerojatno bolje zabavilo neko klasično lutkarsko kazalište. Unatoč tome, taraca tvrđave Revelin je bila puna, a djeca su se po završetku predstave zadržala s Mimmom Cuticchiom u razgledavanju lutaka te su i sami mogli isprobati kako je to njima rukovati.

On ih ujedno i izrađuje, i udahnjuje im život na sceni, pa je zaista osebujan umjetnik i nije čudno da ni jezična barijera nije spriječila djecu da se zadrže sa tim prekrasnim lutkama izrađenim na starinski način.

Potaknuta ponovnim dolaskom družine Figli d’arte Cuticchio, potražila sam svoj osvrt iz 2004. godine na temu njihovog gostovanja od četiri uzastopne izvedbe na Ljetnim igrama, a ovdje ga prenosim najviše iz uspomene na vrijeme od prije 15 godina, kada su specijalizirane kulturne emisije sa stručnim esejima o programima Ljetnih igara postojale, i kada je bilo prostora za malo dublja i manje svakodnevna promišljanja. Esej je objavljen u emisji Festivalska panorama Hrvatskog radija - Radio Dubrovnika, urednika Jovice Popovića u srpnju 2004, a tema je bila odnos grčkih klasika, te godine zastupljenih u dramskom programu i sicilijanskog cunta.                   

Tradicija lutkarstva na Siciliji karakteristična je za to podneblje, no porijeklo, utjecaji i sličnosti s drugim kulturama također su primjetljivi. Radi se naime o direktnom nastavljanju na usmenu tradiciju žonglera,  minstrela i profesionalnih pripovjedača epsko - viteških priča. Lutkari su predstave prikazivali svaku večer, a tematika im je bila vezana za karolinški i bretonski ciklus, i pripovijedala je o slavnim podvizima Karla Velikog i kralja Artura, te njihovim vitezovima i paladinima. Ta tradicija ima uporište u izvorišnoj književnosti, dakle straogrčkoj tradiciji, jer se metrika aeda – pjevača junačkih epova iz Homerovog doba - ogleda u kasnijem stvaralaštvu pripovjedača junačkih pjesama i epova, čemu su uvelike doprinijele uske teritorijalne i kulturne veze Sicilije i antičke Grčke. 

U prilog takvim poveznicama ide i činjenica da je publika  koju je sačinjavalo lokalno stanovništvo svih društvenih slojeva, unaprijed znala sadržaj zgoda koje će im se uprizoriti i ispričati, a u načinu uprizorenja je ležala zanimljivost izvedbe. Slična je situacija bila i sa starogrčkim kazališnim oblicima, pogotovo u njihovoj izvornoj, obrednoj fazi. Također su govorili o bogovima i junacima, a događanja i ishode im je publika unaprijed znala, samo su svakom novom izvedbom i interpretacijom čekali nove nijanse, poante i pouke .

No, za razliku od tragedije i komedije, ovdje se radi o epskom načinu pripovijedanja, dakle bitnoj, gotovo kontrastnoj razlici. Sličnost postoji jedino u vrsti materije iz koje se lutkarska “opra” odnosno grčka tragedija rađa. Uzori o kojima postoje mitovi, legende i predaje su antički bogovi i junaci, odnosno kršćanski kraljevi - vladari i njihovi vitezovi. Grčkom se tragedijom proizašlom iz mita prikazuje odnos bogova i čovjeka i plastično se obrađuju neki likovi, nude moralne norme i i obrasci poželjnog ponašanja. Slično je i sa lutkarskom tradicijom na Siciliji. U pučkom obliku tu zaživljavaju legende o vrlinama obdarenim vladarima i njihovim vitezovima koji u djelo provode srednjevjekovni kršćanski nauk i preslikavaju tako modele uzornog i idealnog – odnos sluge i gospodara, seniora i vazala, Boga i čovjeka.

Teško je možda uspoređivati takve dvije potpuno različite vrste – usmenu, pučku tradiciju i obredne pjesme iz kojih se razvila visokoumjetnička književnost, no na to navode postojeće kulturološke veze, teritorijalna bliskost i mnogobrojni međusobni utjecaji, te činjenica da obje vrste obrađuju poznate priče iz kolektivne svijesti svog stanovništva.

Neke od brojnih epizoda iz dogodovština viteza Orlanda imali smo prilike vidjeti u režiji i adaptaciji Mimma Cuticchia, koji ne inzistira samo na uprizorenju lutkarskog spektakla i ponavljanja uvijek iste predstave, nego se, koliko je u današnje vrijeme to moguće, trudi zadržati posebnost narativne strukture “opre”. Sastoji se u djelomičnom improviziranju na već postojeći scenarij, ali u okviru niza pravila koja omogućuju da “oprante” – lutkar napravi predstavu odabirom od postojeće materije. Svaki odabir uvjetuje njen slijedeći dio, s obzirom na to da se radi o scenski i narativno vrlo širokom korpusu. Tako smo kroz četiri viteške epizode imali zadovoljstvo prisustvovati uprizorenju tradicionalne lutkarske “opre” na ne komercijalan, ali današnjoj publici ipak prihvatljiv način .







KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija