VIJESTI
09.05.2019 u 20:03

Sanja Zoranić: medicinske sestre s našega studija primaju pohvale u svim zemljama Europske unije

Interes za studij Sestrinstva na dubrovačkom Sveučilištu je iznimno velik, naše medicinske sestre i tehničari su jako cijenjeni i primaju same pohvale od poslodavaca u zemljama Europske unije, kvalitetno obrazovani kadar očito je, Hrvatska ne zna zadržati, jer trenutačno ih u našoj zemlji nedostaje oko 12 tisuća. O obrazovanju medicinskih sestara i tehničara na našemu sveučilištu, te razlici zbog koje se u našim ustanovama ne mogu zaposliti takvi kadrovi iz trećih zemalja, odnosno onih koje nisu članice EU, porazgovarali smo s voditeljicom studija Sestrinstvo u Dubrovniku, Sanjom Zoranić. U tjednu smo u kojemu obilježavamo Međunarodni dan sestrinstva. 


komentara  0

Nakon više od dvadeset godina rada u dubrovačkoj bolnici, odlučili ste se okrenuti novu stranicu života, ostati u struci, ali kao predavač mlađim generacijama, danas i kao voditeljica studija Sestrinstva na dubrovačkom Sveučilištu. 

- Tako je, u Općoj bolnici Dubrovnik provela sam 23 godine radnog staža, od toga 21 godinu na odjelu Kirurgije i traumatologije. 2008. godine sam diplomirala na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu - studij menadžmenta u sestrinstvu i stekla visoku stručnu spremu, dipl. med. techn. Kako ja volim reći da se sve u životu događa s razlogom, iste godine Sveučilište u Dubrovniku otvara preddiplomski stručni studij „Sestrinstvo“, gdje su kao nositelji kolegija iz područja zdravstvene njege bile potrebne medicinske sestre visoke stručne spreme. Sedam godina sam, uz svoj posao u bolnici, sudjelovala i u nastavi kao vanjski suradnik i ujedno voditeljica studija. 2014. godine prelazim na Sveučilište u Dubrovniku u punom radnom vremenu kao predavač, danas viši predavač i voditeljica preddiplomskog i diplomskog studija. U međuvremenu sam i magistrirala u području Socijalne gerontologije i trenutno sam u fazi izrade doktorske disertacije iz istog područja. Prenošenje znanja i rad sa mladim ljudima me uvijek veselio i otvaranjem studija pružila mi se prilika da intenzivnije sudjelujem u njihovom obrazovanju.

Koliki je interes za taj studij, koliko se dosad na njemu osposobilo ljudi, kako je koncipiran, koliko traje? Koliko je dosad s njega izašlo medicinskih sestara i medicinskih tehničara?

- Interes za studij je velik. Svake godine popunjena je upisna kvota, najvećim djelom na prvom upisnom roku. Iz godine u godinu imamo i sve veći broj studenata izvan Dubrovačko-neretvanske županije. Preddiplomski stručni studij „Sestrinstvo“ traje 3 godine (6 semestara), a diplomski specijalistički stručni studij „Kliničko sestrinstvo“ 2 godine (4 semestra). Studiji se organizacijski temelje na suradnji Sveučilišta u Dubrovniku i Opće bolnice Dubrovnik, uz suradnju Zdravstvenog veleučilišta Zagreb, Medicinskog fakulteta u Splitu i Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. S obzirom na činjenicu da je većina studenata u radnom odnosu, nastava se odvija od sredine tjedna u popodnevnim satima i tijekom vikenda, tako da je na ovaj način moguće uskladiti radne obveze i obveze na studiju. Praktični dio nastave se odvija u Općoj bolnici Dubrovnik, Domu zdravlja Dubrovnik, ustanovama za skrb o starijim i nemoćnim osobama, te u ustanovama za skrb odraslih sa invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju uz provođenje i terenske nastave. Sve vježbe se odvijaju pod mentorstvom stručnih suradnika, sa dugogodišnjim radnim iskustvom. Od pokretanja preddiplomskog stručnog studija „Sestrinstvo“ akademske 2008./2009. godine., do danas 163 studenta su obranila završni rad i stekli naziv stručnog/e prvostupnika/ce sestrinstva. Medicinske sestre/tehničari su temeljni nositelji u sustavu pružanja zdravstvene njege. Viši stupanj obrazovanja i trajna edukacija, predstavljaju temelj uspješnosti i napretka sestrinstva, a cilj je pružanje najkvalitetnije zdravstvene njege. Upravo iz tog razloga Sveučilište u Dubrovniku je, akademske 2014./2015. godine, pokrenulo i specijalistički diplomski stručni studij „Kliničko sestrinstvo“, na kojemu je dosad 25 studenata obranilo diplomski rad i steklo naziv diplomirane medicinske sestre/medicinskog tehničara.

Zašto se još uvijek za tu profesiju više odlučuju žene nego muškarci?

- Činjenica jest da u sestrinstvu dominiraju žene, međutim u današnje vrijeme ima sve više muškaraca koji se odlučuju za ovu profesiju. Percepcija sestrinstva kao ženske profesije rezultat je percepcije društva o ulozi žene kao majke, njegovateljice…njega bolesnika oduvijek je bila briga ženskih članova obitelji. Istraživanja, koja su rađena među medicinskim sestrama i tehničarima, pokazuju kako se muškarci za ovo zanimanje odlučuju iz istih razloga kao i žene, a to je želja za skrbi i pomoći bolesnim osobama i njihov broj se sve više povećava.

Najnoviji je podatak da u Hrvatskoj nedostaje preko 12 tisuća medicinskih sestara koje masovno odlaze u inozemstvo, navodno ih je 2 tisuće u ovom trenutku predalo zahtjev za rad u inozemstvu. Što je glavni razlog za taj egzodus? 

- Plaće sigurno jesu jedan od razloga, međutim, smatram da onaj tko je odabrao ovaj poziv bira srcem, željom da pomogne drugome i s ljubavlju pristupa ovom poslu, ne stavljajući plaću na prvo mjesto. Jedan od problema jest organizacijski sustav, tj. ne prepoznavanje i  nepriznavanje stručne spreme visokoobrazovanih sestara, kao i uvjeti rada. Velika odgovornost, hitne situacije koje iziskuju brze reakcije, svakodnevno suočavanje s ljudskom patnjom, nedostatka medicinskih sestara, premorenost, svakodnevni stres, vremenom dovode do sindroma izgaranja i negativno djeluju na zadovoljstvo medicinskih sestara.

Nedavno se digla poprilična prašina oko mogućnosti dolaska medicinskih sestara i liječnika iz Trebinja, odnosno BiH-a, pa smo čuli kako je njihova edukacija neadekvatna uvjetima zapošljavanja u našim zdravstvenim ustanovama. U čemu je razlika?

- Kao i svaka zemlja, tako i Hrvatska može zaposliti osobe određene profesije iz drugih zemalja, ako za to postoji potreba. Kada je riječ o medicinskim sestrama iz zemalja članica EU, onda se na njih primjenjuje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sestrinstvo je jedna od  sedam reguliranih profesija u EU. Direktivom 2005/36/EC jamči se osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te države članice. Hrvatska je odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta, 2014. godine, svoj preddiplomski studijski program uskladila s preporukama Direktive 2005/36 EC i Direktive 2013/55 EU. Kažem, studijski program jer je na razini cijele države napravljen jedan zajednički jezgrovni kurikulum (cor curriculum) koji je obvezatan za sve visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj. Prema njemu je, odnosno prema Direktivi 2005/36 EC i Direktivi 2013/55 EU, za stjecanje kvalifikacije - medicinska sestra za opću zdravstvenu njegu, potrebno završiti najmanje tri godine školovanja, najmanje 4600 sati nastave, od čega najmanje 2200 sati praktične kliničke nastave. 2/3 sadržaja od ukupnog broja sati  mora se odnositi na područje zdravstvene njege.

No, ukoliko poslodavac u Hrvatskoj želi zaposliti medicinske sestre iz tzv. trećih zemalja, dakle zemalja koje nisu članice EU, potrebno je zadovoljiti određene, ne baš jednostavne uvjete. Takve medicinske sestre trebaju u Hrvatsku komoru medicinskih sestara predati zahtjev za dobivanje licence za samostalan rad na području Republike Hrvatske. Stručna tijela u Komori analiziraju i uspoređuju sadržaje njihovih studijskih programa sa važećim studijskim programom u Hrvatskoj. Nakon što se utvrdi razlika sadržaja, potrebno je položiti propisani ispit. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a njegova težina odnosno opseg ovisi o količini razlikovnih sadržaja. Hrvatska komora medicinskih sestara tako osigurava da znanja i vještine svih medicinskih sestara koje rade ili će raditi u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske bude na istoj razini kvalitete. Koliko mi je poznato, u Povjerenstvu za dobivanje licence sjede vrlo stručni i priznati profesionalci, tako da  je nemoguće da se kriteriji ne poštuju ili da se naprave neki propusti u proceduri. 

Koliko osposobljene za rad izlaze naše medicinske sestre sa studija? Što je najvažnija osobina koju mora imati mladi čovjek koji upisuje taj smjer i koji se odlučuje za tu profesiju?

- Programi oba studija prilagođeni su za teorijsko i praktično osposobljavanje medicinskih sestara kao stručnjaka koji će po završetku studija biti kompetentni provoditi proces zdravstvene njege, tj. planirati, organizirati, provoditi i evaluirati zdravstvenu njegu bolesnika uz holistički pristup pacijentu. Programi obuhvaćaju različite kategorije bolesnika i njihovih potreba, kao i stjecanje stručnih znanja u posebnim područjima zdravstvene njege. Znanja koja studenti steknu tijekom studiranja, kako na preddiplomskom, tako i na diplomskom studiju, primjenjiva su na svim razinama zdravstvene zaštite. Osobine koje se kod studenata razvijaju tijekom studija su posebnosti u: profesionalnom ponašanju, komunikacijskim vještinama s bolesnicima i obiteljima oboljelih, obavljanju radnih zadataka, provođenju intervencija za koje su školovani, prepoznavanju vlastitih potreba za trajnom edukacijom, podučavanju mlađih generacija, načelima profesionalnog ponašanja u ophođenju sa suradnicima, kao i zaštiti interesa struke. Koliko kvalitetno su osposobljene naše medicinske sestre/tehničari govori i činjenica da danas već imamo naših studenata koji su se nakon završenog studija zaposlili i u zemljama EU, sa vrlo pozitivnim ocjenama i komentarima od strane poslodavaca.

Osoba koja se odluči za ovu profesiju prvenstveno mora posjedovati ljubav prema čovjeku i želju da mu pomogne, uz izraženu empatiju ali i emocionalnu zrelost i stabilnost kako bi se svakodnevno mogli nositi sa ljudskim patnjama.

Jesu li medicinske sestre adekvatno plaćene za svoj posao?

- Medicinske sestre/tehničari su aktivni članovi tima koji neposredno sudjeluju u ostvarivanju najbolje moguće dobrobiti za bolesnika. Sestrinski opis poslova je širok, odgovornost je jako velika, a uz to i uvjeti rada koji nisu lagani (dnevne i noćne smjene), kao i svakodnevna izloženost stresu. Medicinska sestra/tehničar po završetku smjene svoj posao ne ostavlja u ustanovi, već nosi sa sobom i živi ga. Poznavajući težinu i odgovornost ovog posla, odgovornost prema čovjeku, smatram da nisu adekvatno plaćeni za posao koji obavljaju.

Sestrinstvo je humana profesija u čijem se središtu zanimanja nalazi čovjek, a djelatnost medicinskih sestara/tehničara obuhvaća postupke, znanja i vještine iz područja zdravstvene njege. Uloga medicinske sestre/tehničara jest jedinstvena, a odnosi se na "pomoć pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdravlju, oporavku ili mirnoj smrti, a koje bi obavljao sam kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje.“( Virginia Henderson).
Biti medicinska sestra je poziv koji uz skrb i brigu za čovjeka ugrađuje puno ljubavi, znanja i umijeća. Svim medicinskim sestrama i tehničarima, dragim kolegicama i kolegama od srca čestitam Međunarodni dan sestrinstva.


L.Crnčević





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija