LIFESTYLE
18.01.2019 u 22:10

FOTO: Život devetogodišnjeg Robija K. oduševio prepune Lazarete

35 godina dug život devetogodišnjeg Robija K. predstavljen je večeras Dubrovčanima u organizaciji Lazareta - kreativne četvrti Dubrovnika. Iza Robija K. stoji Viktor Ivančić, čiji fokus u samim počecima bio na vraćanje dalmatinskog jezika u medije, da bi se tijekom godina rada fokus prebacio na satiru i kritiku vremena u kojem živimo.  Uz autora pet svezaka Robija K. predstavili su Boris Dežulović, Martina Mlinarević Sopta, Damir Bralić dok je razgovor  moderirao Zoran Grozdanov. 


komentara  0

Predstavljanje zbirke započelo čitanje kolumne naslovljene "Domovinski odgoj"  koja tematizira uvođenje Domovinskog rata u školske udžbenike. Publika je reagirala iskrenim oduševljenjem načinom Ivančevićevog rezoniranja nakon čega je Dežulović u kratkim crtama ispričao nastanak same kolumne.

-  Život Robija K. započeo je prije 35 godina. U početku su to bile kratki fragmenti, fore i pokoja pjesma, da bi s vremenom prešli u stalnu kolumnu. Robi K. je zapravo bio Viktorov odgovor na estetiku dalmatinskog vremena toga doba. S Robijem je u javni prostor uveden ne samo dalmatinski jezik, točnije dalmatinski sleng splitskih osnovnih škola. Robi i dalje ide u treći razred i dalje se govorim protiv vladajućih sistema. Uz to, ove su kolumne primjer uredničke hrabrosti Ferala – kazao je  Dežulović.

- To su bile godine direktnog komuniciranja  publike i novinara.  Kad sam započeo s pisanjem ovih kolumna upravo mi je jezik bio u fokusu. Tako sam u kolumne ubacio jezik ulice koju sam osluškivao koji je većinom  bio prljav, a ponekad bi se sam igrao jezikom i kovao izraze, a onda bi gledao je li on stvarno zaživio, a nekad bi i kovao svoje izraze - kazao je Ivančević.

Ivančević ističe da su u vrijeme izlaženja prvih kolumni novine kao tiskani medij još uvijek bile eksperimentalne.  

- U početku mi je bio interesantno da su se ovo kolumne pronašle u jednoj smrtno ozbiljnoj novini poput Ferala. Novine su tad još uvijek bile eksperimentalne i pomoću njih su se pomicale granice. S vremenom mi je satirična poruka postala važnija od jezične.

Martina Miliarević Sopta kazala da ju se poziv da sudjeluje u predstavljanu ove knjige  bio prvi put da se rasplakala vezano uz književno stvaralaštvo te da još ne vjeruje da večeras ima priliku sjedati s osobama koje su u velikoj mjeri utjecale na njen život i stvaralaštvo.

- Imam 36 godina, a Robi K. je počeo izlaziti prije 35. Teško mi je govorit o ovome, pogtovo zato jer dolazim iz zapdne Hercegovine. Prvi put sam se s Robijem susrela u Mostaru, u srednjoj školi. Susret s Feralom u tom doba u zapadnoj Hercegovini bilo je kao da dobijete Smokvin list. Moj svijet je do tada bio u potpunosti drugačiji i Robi je velike utjecao na sve ono što sam ja danas.Iako su se tijekom 35 godina mjenjali mediji na kojim je izlazio i državni sistemi on je uspio zdaržati konstantu. Kroz njega smo učili ne samo riječi već i život. U tim mojim nagorim gorim godinama života pomogao mi je da ostanem normalna. Rasti s Feralom i svime oni što je on zastupao nemjerljivo je s bilo čime ostalim. Viktorova satira je cijelo to vrijeme gazila nacionalizam, klerikalizam i danas kapitalizam. Viktor je uspio zadržati dječju infantilnost i uz to zgazio sve što je trebalo.

Boris Dežulović je okupljenima otkrio da jedan u nizu kolumni kvalitetom drastično odskače od  ostalih.

- Tu, najbolju  kolumni, napisali smo Predrag Lucić i ja. Viktor je bio na godišnje. Godinama je mislio da ga zafrkavam s tim. Ni sam nije mogao odgonetnuti o kojoj se radi.  Tek sam na nedavno održanoj splitskoj promociji otkrio o kojoj se radi. Kroz kolumne se provlači cijela lepeza stalnih likova, neki od njih, poput Matka i Benca su autentična, i upravo je Benac koji ja na ruci kemijskom olovkom napravio tetovažu jedan od ljudi koji su inspirirali tu, po mom mišljenu najkvalitetniju kolumnu.

Dežulović je potom pročitao ulomak upravo te kolumne naslovljene Izbori u kojoj se kroz izbor predsjednika razreda tematizira ustavnost i način izbore predsjednika u demokratskom društvu.

-  Točno, razmišljamo sam da nakon što ova zbirka izađe prestanem s radom na Robiju K. Čak sam na period od 2-3 mjeseca prestao s pisanjem. Ali sam se ipak odlučio na nastavak jer mi prestanak rada na kolumnama previše mirisao na formalin.  

Većina zgoda Robija K. događa se u razredu osnovne škola stoga je Grozdanov upitao ne bi li idealno mjesto za njih bile školske čitanke.

- Ovo bi bio idealan udžbenik, savršen pokazatelj svega što se u 35 godina dogodilo na ovim prostorima. Sama smatram da Robi K. ne bi trebao biti dio čitanke, on bi trebao sačinjavati cijelu čitanku. A što se tiče toga da prestane pisati, svi mi koji na ovim prostorima nešto pišemo, ne pišemo ni približno dobro kao vi, stoga ni ne pomišljate da prestanak – kazala je Mlinarević Sopta.

Jedna kolumna iz bogato Ivančićevog opisa zaista se i našla u jednoj od čitanki u BIH.

- Uredništvo me zamolila da im pronađem jednu kolumnu u kojoj nema psovki. Moram priznati da je to bio pravi izazov. I kad sam uspio pronaći tu jednu, javili su mi iz uredništava se u prvoj rečenici nalazi riječ „strmopizditi“, a to jednostavno nisam registrirao. No koliko sam čuo ta čitanka nije previše popularna u BiH - kazao je autor.

Ivančić je zatim okupljenim pročitao kolumnu napisanu 2014. godine povodom inicijative da se kardinal Stepinac proglasi sveti. Publika je ovacijama i gromoglasnim smijehom odgovorila i na ovu crticu iz života Robija K.

Nakon što je autor pročitao kolumnu Dežulović se osvrnuo na trenutačni položaj satire u hrvatskom društvu.

- Satira po definiciji uvijek, u bilo kojem društvo loše stoji. Tako jednostavno mora biti. Ona mora vrijeđati i remetiti uspostavljeno stanje. I razvijena društva, poput Norveške na koju se tako često ugledamo, imala je svoj probleme sa satirom. Oni su na primjer zabranili film Brianov život. U našeg društvu koje je uređeno kako jest, uopće nije problem biti satiričan. Utoliko jest i tužno što satire, uz par časnih iznimaka, skoro pa i nema.  Jako puno postojeće satire se oslanja na Feral i ne vidim dramatično drugačiji prikaz stanja od onoga što je uspostavljeno prije dvadesetak godina. Smatram da su novi mediji premalo iskorišteni u tom smislu. Za vrijeme Ferala smo fotomontaže radili pomoću kartona i lijepila, zamislite onda što bi se sve danas moglo napraviti, a ne radi se - rekao je Dežulović.

Na moderatorovo pitanje žali li za nečim vezani u Robija K. autor je odgovorio kako se jedna od kolumni našla u točkama optužnice koja je protiv njega podignuta 1986. godine, a po kojoj se za njega tražila kazna od dvije godine zatvora.

Grozdanova je zanimalo kako je nasljeđe Robija K. u Bosni i Hercegovini na što je Mlinarević Sopta kazala kako je čitanje Robija K. u poslije ratnom periodu u Zapadnoj Hercegovini i način na koji je Ivančević izrugivao sa svim što se na tom prostoru smatralo svetim bilo ravno samoubojstvu, a potom se osvrnula i na trenutačnu stanje u BiH.

- Politički fakultet u Mostaru godina nije izbacio nekoliko klinaca koji bi se suprotstavili vladajućem sistemu. Postoji nas nekoliko idealista, no i mi lagano odlazimo. Situacija u BiH je sve trulija i trulija. Dokle god se držimo podalje određenih stvari, sloboda govora nam je zagarantirana. Situacija na medijskoj sceni u BiH je sve gora. Kad uzmemo u obzir i da je mladosti kod nas cilja kako se što bolje negdje uvaliti i pozicionirati, nemamo se čemu nadati.

Grozdanov je na samom kraju kazao kako su tiskali svega 700 izdanja Robija K.  na što se autor kazao kako nije ni pomišljao da bi se u vremenu u koje živimo mogla dogoditi masovna prodaja.

- Jedino što sam ovim htio postići je skupit svoj opus na jedno mjesto - zaključio je Ivančević.


L.Pavlović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija