LIFESTYLE
11.01.2019 u 10:37

ZNANSTVENICI I UMJETNICI O RAZVOJU DUBROVNIKA
KRITIČKI PRISTUP TURIZMU: Grad tijekom šest mjeseci sezone spava samo 168 sati

U muzeju Rupe održano je znanstveno okupljanje na temu dubrovačkog turizma. Troje znanstvenika i dvije umjetnice okupljenima su prezentirali istraživačke znanstvene radove i umjetničke radove upravo na ovu temu. Zaključci koje su iznijeli nisu šokirali okupljenje. Dubrovački turizam je još uvijek na svom vrhuncu, Grad spava samo 168 sati tijekom sezone, dubrovački poljoprivrednici smatraju da su nevidljivi na turističkom tržištu i radije puštaju urod da propadne nego ga prodaju ispod cijene, a izdavanje apartmana je posao u skladu s vremenom u kojem se nalazimo.


komentara  0

U prvom znanstvenom dijelu programa, autori su predstavili svoje recentne istraživačke studije Dubrovnika i dubrovačkog područja u kojima se propituje dosadašnji smjer razvoja dubrovačkog turizma.

Prvi je svoju studiju, Profesija: vlasnik apartmana – polazišta za istraživanje iznajmljivača u Dubrovniku predstavio Petar Bagarić s Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Bagarić smatra da je izdavanje apartmana posao koji se uklapa u duh vremena, da je teren za masovni turizam na ovim prostorima već odavno pripremljen.

„Turizam je i u bivšoj državni imao spasiteljsku funkciju. Ako prelistavate stara izdanja Vjesnika iz 70-ih godina i da maknete izraze poput dinar, mislili bi da čitate sadašnje izdanje. I tad se pisalo o tome koliko će turista doći u Hrvatsku i hoće li nam taj priljev deviza spasiti proračun. Istu situaciju imamo i danas. Turizam je često odgovor na egzistencijalne probleme. I kad se nađete u sredini u kojoj su ljudi orijentirani na poduzetništvo, turizam se jako često pojavljuje kao rješenje problema."

Bagarić je u svom istraživanju usporedio uronjenost u turizam Zadra i Dubrovnika.

„Turizam se u proteklih nekoliko godina itekako razvija u Zadru. Ne vjerujem da će ikad doći na razinu masovnog turizma u Dubrovniku, ali ima onih koji su se u tom poslu pronašli. No, kad s ljudima u Zadru razgovarate o „dobrom životu“ mnogi se referiraju na doba 60-ih i 70-ih godina kad je Zadar živio od razvijene industrije. Dubrovnik je pak u svojoj svakodnevici posljednjih sto godina naslonjen na turizma i ne postoji alternativa. Iako, postoji korpus problema koji dolaze s masovnim turizmom, oni ne uspijevaju ući u sustav koji bi činio alternativu i koji bi ugrozio priču u turizmu."

Ivan Šulc s odsjeka PMF-a, predstavio je studiju Razvojni ciklus dubrovačke turističke regije i stavovi lokalnog stanovništva prema turizmu.

Šulc je detektirao četiri razvojna ciklusa dubrovačkog turizma. Od 1840-ih do Prvog svjetskog rata, period između dva rata, od 1945. do 1991., te od 1991. do danas, a u svoj se predavanju fokusirao na posljednja dva perioda.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Dubrovnik se ponovno počeo uključivati u turizma, a od 1962. turizam se počeo intenzivno razvijati, a kao ključne čimbenika toga predavač je naveo izgradnju zračne luke i magistrale koje su omogućile dostupnost destinacije gostima. Krajem 70-ih turizam je doživio konsolidaciju. Upravo u tom periodu došlo je do usporenja gradnje smještajnih kapaciteta, a od 1980-ih turizam je ušao u fazu stagnacije. Kao neke faktora te stagnacije Šulc je naveo drugačije interese gostiju, te pojeftinjena avionskih karata koje su omogućile jeftiniji odlazak u egzotične zemlje.

„Naravno, zbog ratnih događanja turizma je 1991. godine doživio krah, a od 1997. je u fazi razvoja i ta faza nije stala do danas. Sve regije u Dalmacije su već doživjele stagnaciju. Dubrovnik će uvijek privlačiti goste zahvaljujući svom svjetski poznatom imidžu, no najveći današnji problem je kako njima adekvatno upravljati.“

Glavni problemi dubrovačkog turizma po Šulcu su prometne gužve, pritisak gostiju s kruzera, visoke cijene nekretnina, nedostatak kvalificirane radne snage, pretjerana ovisnost o turizmu te napušteni turistički kompleksi poput Kupara, koji još uvijek čekaju obnovu.

No, Šulc je tijekom svog istraživanja utvrdio i jednu zanimljivu činjenicu.

„Stanovnici povijesne jezgre nisu mišljena da im je zbog turizma kvaliteta života manja, nego kvaliteta života stanovnika ostalih dijelova Dubrovnika.“

Znanstvenik je analizirao i zadovoljstvo Dubrovčana učincima turizma.

„Ispitanici su socio-ekonomske učinke turizma ocijenili  prosječnom ocjenom 3.9. Pozitivno percipiraju otvaranje novih radnih mjesta, rast životnog standarda, no nisu zadovoljni rastom cijena. Smatraju da se turizam ne razvija planski i nezadovoljni su odljevom prihoda izvan regije, smatraju da bi se više novca uprihođenog u Dubrovniku tu trebalo i uložiti. Okolišne učinke su ocijenili s 3.0. Smatraju da turizam utječe na obnovu spomenika, čistoću mjesta, kritični su prema buci i prometnim gužvama".

Šulc je zaključio da se očekuje daljnji razvoj turizma, da je ova djelatnost stup gospodarskog razvoja te da je potrebno bolje upravljanje turizmom kako bi se poboljšala kvaliteta boravka stacionarnih gostiju, ali i standard života Dubrovčana.

Nataša Bokan, s Agronomskog fakulteta predstavila je studiju Tako blizu a tako daleko: perspektive dubrovačkih poljoprivrednika.

Na samom početku izlaganja, Bokan je istaknula da je studiju naručila DURA, 2016. godine, te da je to jedan od rijetkih primjera u kojem je zajednica angažirala znanstvenika u pokušaju rješavanja problema.

Kao ciljeve istraživanja istaknula je prikazivanje sociodemografske strukture poljoprivrednika, opseg i način proizvodnje, probleme s kojima se susreću, kapacitet prijava za sredstva EU fondova.

U istraživanja je sudjelovalo 53 poljoprivrednika, čija se prosječna starost 59 godina, a istraživanje su obuhvaćeni OPG-ovi u Gornjim i Donjim selima te na Elafitima. Velika većina poljoprivrednika nema formalno obrazovanje, a 91 posto njih se bavi maslinarstvom.
Rezultati istraživanja su pokazali nedostatak infrastrukture, veliki broj neobrađenih zemljišta,  neprohodnost puteva, kao i da je ne poljoprivredno tržište nerazvijeno i neorganizirano.

„Većina poljoprivrednika koji su sudjelovali u istraživanju smatra da su nevidljivi na turističkoj karti, kao i da ih političke strukture ignoriraju. Isto tako, istaknuli su da turističke agencije ne dovode turiste na njihova područja, a i ako, koji turist zaluta u njihovo selo zna se dogoditi da im susjedi preotmu goste. Smatraju da im je grad kao tržište nedostupan te žale za vremenima kad su prodavali svoje proizvode hotelima, restoranima i otkupnim stanicama. Naišli smo i na slučajeve u kojim su namjerno pustili urod da propadne jer nisu mogli postići razumnu cijenu na tržištu".

Bokan je istaknula kako je većina ispitanika zainteresirana za lokalno udruživanje te da su svjesni nepostojanja strategije razvoja turizma i poljoprivrede. Dubrovački poljoprivrednici, dalje smatraju da su mladi nezainteresirani za poljoprivredu jer vide stanje na tržištu i smatraju da im se bolje baviti apartmanima.

Nakon ova tri znanstvena predavanja otvorena je rasprava.

Bokan je tijekom svog istraživanja zamijetila kako se poljoprivrednici neadekvatno službe pesticidima, a jednu gospođu iz publike zanimalo je što to točno znači.

„Nismo provodili agronomska ispitivanje jer se mi time ne bavimo, ali smo kroz razgovor s ispitanicima došli do zaključka da su upute na ambalaži nerazumljive te da to je razlog njihove pogrešne primjene“ odgovorila je Bokan.

Druga gospođa iz publike ispričala je priču u razvoju ruralnog turizma u Trnovici 70-ih godina.

„Turistička agencija Atlas je tijekom 70-ih godina prepoznala potencijal razvoja ruralnog turizma. Dnevno su u selo dovodili nekoliko autobusa gostiju. U početku je to bilo skromno, no devet obitelji u selu je od toga nakon nekog vremena obnovilo svoje kuće. Turiste bi dočekali rakijom pa ih onda odveli ispred crkve gdje se plesao linđo, posjetili bi komine. Danas toga više nema“.

Gospara prisutnog na predavanju zanimalo je kako kontrolirati budući turistički razvoj, odnosno izgradnju novih smještajnih kapaciteta.

„Po sadašnjim planovima na području županije bi se trebalo izgraditi 160 tisuća novih smještajnih jedinica. Koji je ispravan način kontroliranja turističke gradnje?“

Šulc je kazao kako je on svakako za daljnji razvoj.

„Prije je naglasak bio na izgradnji velikih turističkih kompleksa, no sad su to nadomjestili apartmani. U Dubrovniku je stanje bolje nego u ostalim dijelovima Dalmaciji. Vir i Rogoznica su uništeni neplanskom gradnjom. Turizam i okoliš su usko povezani, a veliki broj turista kod nas dolazi upravo zbog estetskim vrijednosti i očuvanog okoliša. Zakonodavstvo turizma i prostorno planiranje bi trebali biti u sinergiji".

Starijeg gospara, koji cijeli život živi u Gradu zanimalo je kolikom se broju ispitanika zaključilo da kvaliteta življenja u samom Gradu nije lošija od kvalitete života u ostalim dijelovima.

„Smatram da ste napravili grešku i uzeli premalen uzorak. Cijeli život živim ovdje. Od kad nam se događaju ovolike gužve tišina je od 3 do 4 sata ujutro i samo toliko mogu i spavati“,

Sljedeća je svoj projekt UNSEEN predstavila Karla Crnčević, dramaturginja i jedna od organizatorica samog festivala, predavanjem naslovljenim Pogled na neturističke dijelove Grada: osvještavanje prostora filmskom slikom.

„UNSEEN je mini film festival, koji zapravo ni ne volim tako zvati, no zbog načina financiranja i godišnjeg organiziranja taj je naziv najpraktičniji. Nemamo namjeru prerasti u veliki filmski festival jer nam to nije bila ni namjera na samom početku.Tijekom ove dvije godine održavanja festival smo smjestili u Dom kulture i Kuću Bukovac, a uspjeli smo angažirati i neke javne površine koje su bila zapuštene i oko kojih su se vodili imovinski sporovi. Vilu Banac smo nažalost izgubili, no imamo vrt pored Hotela Supetar. Upravo smo te površine htjeli angažirati i u njih dovesti ljude.

No, u dvije godine održavanja festivala Crnčević je detektirala i niz problema. Jedan od njih je i manjak interesa za tip filmske slike koja se prikazuje na UNSEEN-u.

„Nema smisla organizirati festival za desetak prijatelja. Ako nema interesa za sadržaj, imali li ga smisla onda nametati. Došli smo do zaključka da su ljudi premalo upoznati s takvim sadržajem, a i da su preokupirani turističkom sezonom. Uz to ovakav tip rada je neisplativ. Prošle godine smo tražili volontere, no nismo ih uspjeli pronaći. Odlučila se za suradnju sa srednjim školama i održavanje radionica".

Kao još jedan od problema Crnčević je istaknula i sam rad u kulturi.

„U kulturi se gleda samo završni proizvod, ali ne i koliko je rada u njega uloženo. Politika misli ili da je umjetnost nesvjetovna ili nebitna pa ju se jako često marginalizira. Radnici u kulturi su najizloženiji nesigurnosti rada, mnogi rade samo za životopis, a jako čest je slučaj da rade na nekoliko nepovezanih projekata u isto vrijeme samo kako bi si mogli osigurati egzistenciju“.

Kako krajnji cilj UNSEEN-a Crnčević je istaknula digitalizaciju Doma kulture u Cavtatu i mogućnost održavanja stalnog kino programa.

Posljednja je svoj umjetnički rad u prezentaciji Hvala, a sad više ništa: prezentacija umjetničkog rada u suradnji s Art radionicom Lazareti, predstavila Katarina Duda, nezavisna umjetnica.

Sam njen rad osmišljen je kao multimedijska instalacija, a proces stvaranja trajao je od studenog 2016. do ožujka 2018. Duda se bazirala na postsezonske i predsezonske slike Dubrovnika, pa je tako fotografirala raspremljene terase restorana, zatvorene suncobrane i slične motive Grada koji se sprema za san. Isto tako je napravila i na proljeće.

Analizirala je umjetnica i zvukove u Gradu, pa je kroz razgovor sa stanovnicima utvrdila dnevni ciklus zvukova Grada, i ustanovila kako u Gradu tišina vlada od 3 do 4 sata ujutro. Što se pretoči u 168 sati tišine u sezoni.

„Jednom sam tako uzeli mikrofon i otišla potražiti tišinu u Gradu. Iako  je bilo u tom periodu od 3 do 4 ujutro mikrofon je zabilježio zvukove bankomata, frižidera iz zatvorenih lokala. I kad je u tišini, Grad nije u tišini.“

U sklopu svoje umjetničke instalacije Duda je intervjuirala stanovnike o Gradu i turizmu, a od njihovih je citata napravila postere koje je izložila na Pustijerni.

Jedno od pitanje koje je Duda postavila ispitanicima glasilo je kako zamišljate idealan Grad? Zanimalo ju je li odgovor na to pitanje moguć bez da se spomene turizam ili Republika. ispalo je da nije.

„Jedan od ispitanika odgovorio je da bi bilo dobro da se vrati tramvaj jer bi on bio nova turistička atrakcija, a i vjerojatno bi EU dala sredstva iz svojih fondova.“

Umjetnica je tijekom nastanka instalacije zamolila turiste, ali i stanovnike da nacrtaju Dubrovnik.

„Turisti su crtali mačke, sir, vino, dok je većina stanovnika crtala lukove Arsenala. Zanimljivo je da je upravo tako Dubrovnik prikazan na većini razglednica. Svi ti prikazi su bili romantizirani. Jedino je jedan dječak zaklonio vizure Grad stolicama i terasama. Jedino ga je on vidio kakav on uistinu jest“. 


L.Pavlović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
moba
LIFESTYLE
0      20|03|19 u 09:50
MOBA 2019: prvi dan ljeta smo svi doje u Konavoskom poju!
radionica_android
LIFESTYLE
0      19|03|19 u 18:33
Besplatna radionica „Razvoj android aplikacije“
krizni_put_mladih_naslovna
LIFESTYLE
0      19|03|19 u 17:00
FOTO: Mladi na 5. planinarskom križnom putu na Mljetu molili križni put pape Franje i prepješačili 30 km
vrtic_tate
LIFESTYLE
0      19|03|19 u 12:24
Mali Konavljani o tatama i obitelji!
furla
LIFESTYLE
0      19|03|19 u 10:29
-20% AKCIJA na FURLA torbe u Borza Grupi!

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija